Znate li čemu je, zapravo, služio plastelin?
Otkako se 1956. godine pojavila u prodavnicama širom Amerike, jedna obična kantica je stala u red najprodavanijih dečjih igračaka.


Pisac i pripovedač
Marta je prvo htela da bude učiteljica. Pa da svira violinu. Pa da trenira karate, piše pesme, uči jezike i slika. Onda je htela da fotka, svira gitaru, upiše muzičku školu, čita psihologiju i da bude slobodni umetnik. (Štagod to značilo u glavi jedne dvanaestogodišnjakinje.) Pa je ponovo učila jezike, išla na t’ai chi i pevala, studirala kompoziciju pa muzičku pedagogiju, trenirala ninjutsu, još malo pisala i čitala psihologiju. Htela je da bude i radijski voditelj, da čačka po muzičkim softverima, čitala je istočnjačke filozofije i grčke mitologije…
Logično, u međuvremenu se odlučila za pisanje.
Pre mnogo godina je rekla da ne može da zamisli da ceo život radi jednu stvar.
Danas je još uvek loži psihologija, u poslednje vreme i neuronauke. I kada ljudi postaju prava verzija sebe ako je nekom stalo i ako ih razume.
Otkako se 1956. godine pojavila u prodavnicama širom Amerike, jedna obična kantica je stala u red najprodavanijih dečjih igračaka.

Za početak, treba vam jedna omanja prostorija – obična šupa, sasvim dovoljno. Onda, treba vam nekoliko prijatelja koji vole luckaste ideje, a imaju i smisla za preterivanje.

Nije tako davno bilo, a internet su zasuli mimovi na temu blještave „pečurke“. Direktan povod su bile trzavice između Izraela i Irana…

A ako nauka kaže, onda je sigurno tačno. Eto i utehe za sve koji smo skloni da sumnjamo u sebe. Jer, ispostavlja se, pametniji smo i sposobniji nego što sumnjamo.

Šta vam prvo padne na pamet kada neko pomene Sony?

Verovatno najteži zadatak koji čovek mora da savlada jeste dugotrajno, fokusirano razmišljanje. Ovo je 1925. godine zapisao Hugo Gernsbek, čovek kome se pripisuje „osamostaljivanje“ žanra naučne fantastike.

Početkom 50-ih godina prošlog veka, na putevima su počeli da se pojavljuju automobili ponešto drugačiji od ostalih. Izgledali su kao automobili, kretali su se kao automobili…

Prvi čin: Osuđenik iz komšiluka. Godine 1976. čovek po imenu Geri Gilmor stao je pred sud u američkoj državi Juti. Sudilo mu se za ubistvo dvojice muškaraca, koje je počinio leta te iste, 1976. godine.

Veteran prodaje, Brajan Trejsi, rekao je davnom prilikom: „Činite drugima kao što biste voleli da i oni čine vama.“

Siromašan, jevrejskog porekla i odrastao u sirotištu. Sa druge strane, vredan, lepih manira i traži ga ceo Holivud. Nekoliko dijametralno suprotnih epiteta, a sve ih je nosila ista osoba.
