Poreska kontrola i inspekcijski nadzor

Dolazi poreski inspektor. Šta da radim?
Ovo ne zvuči ništa manje zabrinuto ni kad umesto reči „poreski“ stoji tržišni, sanitarni, inspektor rada…
Ma koliko dugo vaša firma poslovala, ma koliko poštovali zakone i propise, uredno vodili dokumentaciju i magacin, sigurno postoji neki sitan propust, nešto što može da vam „nađe“. Ako baš hoće. A u trenucima anksioznosti zbog te najave – uvereni ste da baš hoće.
Zapravo, čak i kad ste sigurni da dajete sve od sebe i da vodite računa o svemu što je važno, najveća strepnja tu dolazi upravo iz tog nepoznatog – šta vas čeka i kako da se pripremite. Jer je svaka nova inspekcija priča za sebe i čini vam se kao da je prvi put.
U ovom tekstu videćemo koje vrste kontrola postoje, ko i kada dolazi u nadzor, šta sve inspekcija može da proverava, kako izgleda procedura i – možda najvažnije – šta NE treba da radite.
Vrste kontrola koje preduzetnik može da očekuje
Poreska kontrola
Poreska uprava vrši kontrolu na osnovu Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Najčešće se proverava:
- Uplata poreza i doprinosa;
- PDV (ako ste obveznik);
- Knjiženje prihoda i rashoda;
- Ispravnost računa i faktura;
- Povezane isplate poput avansa ili pozajmica;
- Status paušalaca (da li se posluje mimo paušalnog režima);
- Gotovinske transakcije.
Poreska kontrola formalno počinje kada Poreska uprava ili Uprava javnih prihoda poreskom obvezniku dostavi nalog za poresku kontrolu, odnosno poziv za učestvovanje u poreskoj kontroli.
Važno je znati da poreska kontrola mora biti zasnovana na rešenju koje donosi nadležni poreski organ, i u tom rešenju mora biti jasno navedeno šta se kontroliše i za koji period.
Poreski inspektor trebalo bi da se identifikuje pokazivanjem službene legitimacije.
Takođe, poreski obveznik ima pravo da prisustvuje poreskoj kontroli, a u obavezi je da poreskom inspektoru daje obaveštenja i izjave, kao i da mu omogući uvid u poslovnu dokumentaciju koja se tiče predmeta poreske kontrole.
Poreski obveznik ima mogućnost da podnese usmeni prigovor kojim traži odlaganje početka poreske kontrole. Neophodno je da taj usmeni prigovor obrazloži kao i da u roku od 24 časa od prijema naloga za poresku kontrolu podnese pisani prigovor. Poreska uprava o prigovoru odlučuje zaključkom.
Inspekcijski nadzor
Zakon o inspekcijskom nadzoru reguliše rad različitih inspekcijskih službi. Svaka ima svoju nadležnost:
Inspekcija rada proverava radne odnose, ugovore, prijave zaposlenih, evidencije radnog vremena, bezbednost i zdravlje na radu. Ova inspekcija povremeno dolazi bez najave, što može biti stresno, ali je važno znati da je i takav nadzor i nešto uži – recimo, potrebno je da zaposleni koje zatekne imaju ugovore o radu. Kada inspekcija rada najavi redovnu kontrolu, ona dostavlja i kontrolnu listu kako biste se pripremili za konkretna pitanja koja su predmet kontrole.
Tržišna inspekcija kontroliše istaknute cene, deklaracije, isprave o kvalitetu robe, poreklu proizvoda. Često izlazi na teren po prijavi građana ili konkurencije.
Zdravstvena/sanitarna inspekcija se fokusira na HACCP sisteme, sanitarne dozvole, uslove rada u delatnostima koje su u kontaktu sa hranom.
Važno je razumeti da inspekcija ima pravo da uđe u poslovni prostor (najčešće bez najave), zatraži uvid u dokumentaciju, uzme izjave, napravi zapisnik i donese rešenje sa konkretnim merama.
Ko može da vas poseti i kako prepoznati legitiman nadzor?
Inspektor mora imati službenu legitimaciju i, u slučaju poreske kontrole, rešenje o kontroli. Ne suzdržavajte se da zatražite da se legitimiše i objasni razlog dolaska. Inspektori uobičajeno nose civilnu odeću, ali i pored takve neformalnosti, oni imaju široka ovlašćenja.
Kako izgleda procedura kontrole?
Najava i rešenje o kontroli
Poreska uprava mora doneti rešenje o vrsti kontrole i periodu koji se proverava. U rešenju će biti jasno navedeno šta se kontroliše i koliko imate vremena da pripremite dokumentaciju – obično je to 5 dana.
Priprema dokumentacije
Zavisno od kontrole koja je najavljena, dokumenti koje treba da imate na raspolaganju mogu biti:
- Ugovori sa poslovnim partnerima;
- Sve fakture i računi (izdati i primljeni);
- Evidencije i poslovne knjige (KPO, KEPU, elektronski fajlovi);
- Poreske obrasci (PPP-PD, POPDV i slično);
- Izveštaji iz fiskalne kase i podaci o programima;
- Evidencije prisustva zaposlenih;
- Pravilnici, ugovori o radu ili honorarni ugovori.
Dokumentacija mora biti hronološki složena i lako dostupna. Ne ostavljajte sve za poslednji dan, organizovana dokumentacija olakšava proceduru i ostavlja dobar utisak na inspektora.
Dolazak inspektora na teren
Inspektor ima pravo uvida u prostor, opremu, račune, može razgovarati sa zaposlenima. Može zatražiti izjašnjenje na licu mesta o tome kako funkcionišete, kakve usluge pružate, kako vodite evidencije.
Važno je da budete prisutni tokom kontrole ili da odredite osobu koja će biti vaš predstavnik. Ta osoba mora poznavati poslovanje i imati pristup dokumentaciji.
Zapisnik i vaše pravo na izjašnjenje
Nakon kontrole, inspektor sastavlja zapisnik u kome navodi šta je proverio i koje eventualne nepravilnosti je utvrdio.
Ako otkrije nezakonitost u poslovanju ili postupanju nadziranog subjekta, inspektor mu ukazuje na nezakonitost i opominje ga zbog toga, u skladu sa ovlašćenjima i ostavlja primeren rok za otklanjanje nezakonitosti i štetnih posledica i ispunjavanje propisanih obaveza.
Vi imate pravo da se izjasnite o svim navodima iz zapisnika u ostavljenom roku.
Ne potpisujte zapisnik odmah ako se ne slažete sa navodima. Zatražite vreme za pripremu odgovora i koristite to pravo – često možete objasniti okolnosti koje inspektor nije uzeo u obzir.
Rešenje i pravo žalbe
Ako se utvrde nepravilnosti, donosi se rešenje sa konkretnim merama i eventualnim kaznama. Na svako rešenje možete uložiti žalbu u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Žalba se podnosi organu koji je doneo rešenje, a o njoj odlučuje viši organ. Nemojte propustiti ovaj rok. Često se nepravilnosti mogu objasniti ili ublažiti kroz žalbeni postupak.
Najčešće greške koje preduzetnici prave tokom kontrole
Najgore što možete uraditi je potpuno odbijanje saradnje. Svako onemogućavanje nesmetanog nadzora smatra se prekršajem. Čak i ako verujete da nemate obavezu da pokažete određeni dokument, bolje je da se posavetujete sa pravnikom nego da odbijete saradnju.
Zatvaranje poslovnog prostora može rezultovati kaznama i zabranom rada. Ako morate da zatvorite radnju iz objektivnih razloga, obavezno obavestite inspekciju.
Davanje lažnih podataka ili zataškavanje činjenica može dovesti do krivične odgovornosti u težim slučajevima.
Kada inspektor ne pronađe značajnu nepravilnost
Ako je sve u redu, dobijate zapisnik bez konkretnih mera. Nema nikakvih sankcija, a vi imate dokaz da je nadzor obavljen uredno. Sačuvajte taj zapisnik – može vam koristiti ako dođe do ponovne kontrole u skorije vreme.
Čak i kada nema značajnih nepravilnosti, inspektor može dati preporuke za poboljšanje poslovanja i za to ostaviti rok. Važno je da postupite po tim preporukama i o tome obavestite inspektora u ostavljenom roku.
Kako se pripremiti i smanjiti rizik?
Uvek vodite urednu dokumentaciju: Redovno knjiženje, čuvanje svih računa i evidencija, elektronske kopije važnih dokumenata.
Imajte pravne akte: pravilnik o radu, ugovore o radu ili saradnji, evidenciju radnog vremena, odluke o bezbednosti i zdravlju na radu.
Obučite zaposlene: Oni treba da znaju kako da se ponašaju tokom kontrole, koga da pozovu, kakve informacije mogu da dele.
Angažujte stručnjake: Za oblasti kojima ne baratate dovoljno – knjigovođu koji poznaje propise, pravnika koji može da vam objasni prava i obaveze, konsultanta za specifična pitanja vašeg poslovanja.
Sprovodite interne provere: Periodično proverite da li imate svu potrebnu dokumentaciju, da li poštujete procedure, da li su zaposleni prijavljeni kako treba.
Nekoliko praktičnih saveta
Najavljena inspekcija nije razlog za paniku, ali jeste za dobru pripremu.
Budite pristojni i profesionalni tokom kontrole. Inspektori su ljudi koji rade svoj posao. Vaša ljubaznost neće uticati na ishod kontrole, ali može da olakša proceduru.
Nije pametno da nudite bilo šta što bi moglo biti protumačeno kao pokušaj podmićivanja. Setimo se da je to krivično delo.
Ako ne razumete nešto, pitajte otvoreno, čak i samog inspektora. Bolje je da postavite „glupo pitanje“ nego da napravite grešku iz neznanja.
Ako ste u mogućnosti, vodite svoju belešku o tome šta se dešava tokom kontrole. Te informacije mogu biti korisne ako bude potrebno da se žalite na rešenje.
Zaključak
Inspekcija i poreska kontrola svakako nisu najprijatniji posetioci, ali nisu ni neprijatelji vašeg biznisa poslati da ga unište. Nikome nije u interesu da zbog preterane rigoroznosti, neki (pošten) posao propadne.
Ako poslujete uredno, čuvate dokumentaciju i razumete svoja prava i obaveze, nema potrebe za nervozom. Manje se oslanjajte na sreću, a više na informisanost, znanje i blagovremenu pripremu. Inspektor može doći bilo kad, ali zapravo retko ostavlja momentalnu kaznu.
Autor

Milica Bojanić je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i decenijskim iskustvom rada u kompanijama koje i zastupa pred sudovima. Oduvek intuitivno veruje, a sada i zna da je promena jedina konstanta, kako u kosmosu i prirodi, tako i u čoveku.Celoživotna opčinjenost knjigama, neobičnim životnim pričama i događajima, pažljivo slušanje i promišljanje, a u skorije vreme i naročito zanimanje za psihologiju, iznedrili su zaljubljenost u pisanje.
Više o Milici