Poreske olakšice kod zapošljavanja osoba sa invaliditetom

Ne treba tražiti savršenog radnika, već stvoriti uslove u kojima svaki radnik može dati najbolje od sebe.

– nepoznat autor

Kada bi postojao idealan svet, firme bi zapošljavale osobe sa invaliditetom zato što je to ispravno, humano i društveno odgovorno. Na taj način bi se obezbedile jednake mogućnosti za sve, bez obzira na individualne razlike. Ali, stvarnost funkcioniše malo drugačije i prilično je nerealno očekivati da se radna inkluzija desi spontano, iz humanih pobuda.

Zapošljavanju osoba sa invaliditetom u našem pravu poklanja se velika pažnja, posebno nakon donošenja posebnog zakona u ovoj oblasti. Poslodavci su više ili manje upoznati sa svojim obavezama.

U tekstu ćemo videti ko ima obavezu zapošljavanja invalida, kako tu obavezu može da izvrši i koje su mere Nacionalne službe za zapošljavanje kojima se podstiče njihov angažman. Ove finansijske mere su „vetar u leđa“ i svojevrsna motivacija za svakog poslodavca koji se opredeli da zaposli invalida.

Terminologija

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom kaže:

Osoba sa invaliditetom je lice sa trajnim posledicama telesnog, senzornog, mentalnog ili duševnog oštećenja ili bolesti koje se ne mogu otkloniti lečenjem ili medicinskom rehabilitacijom, koje se suočava sa socijalnim i drugim ograničenjima od uticaja na radnu sposobnost i mogućnost zaposlenja ili održanja zaposlenja, i koje nema mogućnosti ili ima smanjene mogućnosti da se, pod ravnopravnim uslovima, uključi na tržište rada i da konkuriše za zapošljavanje sa drugim licima.

Nezaposlena osoba sa invaliditetom je osoba sa invaliditetom od 15 do 65 godina života koja nije u radnom odnosu niti je na drugi način ostvarila pravo na rad, koja je spremna da radi ili prihvati profesionalnu rehabilitaciju radi zapošljavanja, aktivno traži zaposlenje i vodi se na evidenciji nezaposlenih lica.

Poslodavac je domaće ili strano pravno ili fizičko lice koje zapošljava jedno ili više lica.

Obaveza zapošljavanja invalida

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, svaki poslodavac koji ima najmanje 20 zaposlenih i koji se ne smatra novoosnovanom firmom, dužan je da zaposli osobu sa invaliditetom. Dodajmo da novoosnovani poslodavac nema obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom tokom 24 meseca od dana osnivanja.

Poslodavac sa obavezom zapošljavanja invalida ima tri mogućnosti:

• Da direktno zaposli osobu sa invaliditetom;
• Da plati određenu naknadu u Budžetski fond za profesionalnu rehabilitaciju (što je alternativa direktnom zapošljavanju);
• Da zaključi ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećem za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

Poreske olakšice za poslodavce koji zaposle osobe sa invaliditetom

Poslodavci koji se opredele da zaposle osobu sa invaliditetom ostvaruju pravo na određene poreske olakšice u vidu oslobođenja od plaćanja poreza i dela doprinosa.

Napomenimo da su ove olakšice rezervisane samo za privatni sektor i da ih ne mogu ostvariti državni organi i organizacije, javna preduzeća, javne službe i ostali direktni i indirektni budžetski korisnici.

Takođe, poslodavac ne može ostvariti poresku olakšicu za lice koje koristi ili je koristilo olakšicu po nekom drugom pravnom osnovu.

Kako se određuje broj osoba sa invaliditetom koje poslodavac treba da zaposli?

Videli smo da poslodavac koji ima 20 i više zaposlenih i koji se ne smatra novoosnovanom firmom, mora da učestvuje u inkluziji – bilo direktnim zapošljavanjem, bilo uplatom u budžetski fond ili saradnjom sa preduzećem za zapošljavanje invalida.

Od ukupnog broja zaposlenih u jednoj firmi direktno zavisi obaveza poslodavca da zaposli osobu sa invaliditetom i ukupan broj lica sa invaliditetom koje mora da zaposli. Tako:

• Poslodavac koji ima manje od 20 zaposlenih nije dužan da zaposli osobu sa invaliditetom;
• Poslodavac koji ima 20 do 49 zaposlenih dužan je da zaposli najmanje jednu osobu sa invaliditetom;
• Poslodavac koji ima 50 i više zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu najmanje dve osobe sa invaliditetom, i na svakih narednih započetih 50 zaposlenih po jednu osobu sa invaliditetom u radnom odnosu.

Dakle, ako firma broji između 50 i 99 zaposlenih, potrebno je da ima 2 osobe sa invaliditetom u radnom odnosu; ako ima između 100 i 149 zaposlenih, 3 osobe sa invaliditetom, itd.

Napomenimo da se u ukupan broj zaposlenih računaju i osobe sa invaliditetom.

Ne zaboravimo, prilikom računanja ukupnog broja zaposlenih, pod pojmom „zaposlenog“ se podrazumeva samo radnik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu i time zasnovao radni odnos. To mogu biti različite varijacije: radni odnos na neodređeno vreme, radni odnos na određeno vreme, radni odnos sa punim ili nepunim radnim vremenom, ugovor o radu za obavljanje poslova van prostorija firme.

Sa druge strane, svi koji rade van radnog odnosa, tj. imaju zaključen ugovor o delu, ugovor o privremenim-povremenim poslovima, ugovor o dopunskom radu, nisu u radnom odnosu i nemaju status zaposlenog.

O kakvim olakšicama je reč?

Poslodavac koji zaposli osobu sa invaliditetom na neodređeno vreme može da se oslobodi:

• Plaćanja poreza na zarade (10%); i
• Doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na teret poslodavca (oko 17%);

Ova poreska olakšica traje do 3 godine od datuma zasnivanja radnog odnosa sa osobom sa invaliditetom na neodređeno vreme.

Doprinosi na teret zaposlenog invalida u navedenom periodu se obračunavaju, ali ih plaća Nacionalna služba za zapošljavanje.

Uslovi za ostvarivanje olakšica

Da bi poslodavac mogao da iskoristi olakšicu, potrebno je da istovremeno budu ispunjeni sledeći uslovi:

• Da se zaključi ugovor o radu na neodređeno vreme sa invalidom;
• Da ga uredno prijavi na obavezno socijalno osiguranje;
• Da poslodavac poseduje validan dokaz o invaliditetu – odgovarajuću pravno-medicinsku dokumentaciju kojom se dokazuje invalidnost (nalaz lekarske komisije ili rešenje nadležnog organa).

Napomenimo da osoba sa invaliditetom mora biti „novozaposlena“, što znači da pre zasnivanja radnog odnosa nije bila zaposlena u istoj firmi niti kod firme koja je povezana sa poslodavcem (npr. član porodice ili isti vlasnik).

Kome se podnosi prijava i u kom roku?

Poslodavac predaje dokumentaciju Poreskoj upravi i Nacionalnoj službi za zapošljavanje, u roku od 8 dana od zaključivanja ugovora o radu sa invalidom. Uz prijavu prilaže:

• Ugovor o radu i prijavu na osiguranje;
• Dokaz o statusu invaliditeta (npr. nalaz i mišljenje, rešenje);
• Izjavu da se za istog zaposlenog ne koriste druge poreske olakšice;
• Izjavu da osoba nije radila kod povezanog lica.

Više informacija o ovoj temi možete dobiti putem Poreskih informatora Poreske uprave.