Komentari

Oprez! Asimetrična informisanost

616GcqOl

Asimetrična informisanost (Information Asymmetry) je situacija u kojoj je jedna strana bolje informisana od druge, što vodi ka neravnoteži odnosa i transakcija na tržištu u korist bolje informisane strane.

Dešava se kada jedna strana koristi (zloupotrebljava) svoju poziciju bolje informisanosti zarad ostvarivanja svojih ličnih interesa, što praktično pričinjava štetu drugoj strani.

Asimetrična informisanost je jedan od nedostataka potpuno slobodnog tržišta (Laissez-faire). Naime, na slobodnom tržištu se često javljaju situacije u kojoj je jedna strana nesrazmerno bolje informisana od druge. Primeri situacija u kojima se može javiti asimetrična informisanost su ugradnja sistema protiv-požarne zaštite (PPZ), razvoj iOS mobilne aplikacije ili kupovina polovnog teretnog vozila.

Dakle, asimetrična informisanost se može pojaviti i kod prodavaca i kod kupaca.

Primeri situacija u kojima su prodavci bolje informisani od kupaca su medicinske usluge, obrazovne usluge, zanatske usluge, usluge razvoja softvera, profesionalne usluge, visokospecijalizovane tehničke usluge, prodaja polovnih automobila, trgovina hartijama od vrednosti i trgovina nekretninama.

Primeri situacija u kojima su kupci bolje informisani od prodavaca su kupovina polisa zdravstvenog osiguranja, kupovina umetničkih slika čija vrednost prethodno nije procenjena, kandidati za zaposlenje sa specifičnim znanjima i vlasnici procesa prilikom reinženjeringa poslovnih procesa.

Asimetrična informisanost se javlja u raznim oblicima u skoro svim oblastima ekonomije. Najčešće se javlja u tri slučaja: (1) u slučaju klasičnih kupoprodajnih transakcija na tržištu, (2) u situacijama u kojima postoji „agencijski problem“, kao npr. u odnosima između menadžera i vlasnika u privatnim kompanijama, ili u kontroli rada javnih preduzeća, i (3) u situacijama u kojima jedna strana teži da zaštiti partikularne interese kako bi ostvarila određenu korist, kao npr. u slučaju optimizacije poslovnih procesa kada zaposleni prikrivaju informacije kako bi sačuvali radna mesta, ili u slučaju zdravstvenog osiguranja kada osiguranici prikrivaju informacije o zdravstvenom stanju kako bi naplatili osiguranje.

Tri najvažnije posledice asimetrične informisanosti su sledeće:

Negativna selekcija (Adverse Selection) se pojavljuje kada zbog loše informisanosti prodavci i kupci prave neracionalne izbore, pa tako npr. prodavci prodaju polise osiguranja nepouzdanim osiguranicima ili daju novac na zajam nepouzdanim zajmoprimcima, a kupci kupuju lošiju robu ili usluge ili biraju lošije izvore snabdevanja koji na njima ostvaruju natprosečne zarade.

Moralni hazard (Moral Hazard) postoji kada jedna strana preuzima veće rizike jer zna da će druga strana da snosi troškove, odnosno kada osoba namerno menja ponašanje u svoju korist jer je svesna da će neko drugi da snosi posledice. Moralni hazard često vodi ka ostvarivanju nesrazmerno velikih dobitaka od one strane koja ima bolje informacije.

Monopol na informacije (Information Monopoly) je logični nastavak moralnog hazarda i postoji kada strana koja ima bolje i veće informacije te informacije čuva i ne deli ih sa drugom stranom kako bi dugoročno zadržala svoju bolju pregovaračku poziciju i bolju poziciju u ekonomskim transakcijama.

Asimetrična informisanost se ne pojavljuje samo kao problem u konkretnim kupoprodajnim transakcijama (kada štetu trpi jedna strana), već i kao problem u menadžmentu (kada štetu trpi cela organizacija), i kao problem u čitavoj ekonomiji (kada štetu trpi cela ekonomija). Zapravo, asimetrična informisanost je jedan od osnovnih nedostataka modela potpuno slobodnog tržišta (Laissez-faire) koji se često preporučuje kao najbolji mogući način uređenja ekonomskih odnosa.

Zbog toga je važno razumeti situacije u kojima može doći do asimetrične informisanosti i koliko god je moguće preduprediti je i omogućiti što ravnopravniji protok informacija, kako na strani kupca, tako i na strani prodavca, jer to donosi najveću korist za sve učesnike na tržištu.

Autor teksta je Igor Lazarević, magistar ekonomije sa više od 20 godina iskustva u oblasti menadžmenta

Dopao Vam se tekst?
Podelite ga sa prijateljima!

Autor

Po obrazovanju magistar ekonomskih nauka sa dugogodišnjim iskustvom u poslovima menadžment konsaltinga. Iza sebe ima više od 15 godina iskustva i učešće u preko 100 projekata.

Više o Igoru