Pravo

Probni rad i proba rada

probnirad

Vrlo često zapostavljen, a opet veoma koristan institut Zakona o radu kojim se bliže uređuje radni odnos – probni rad. Da budemo fer, u manjim organizacijama je neko vreme bio čak i predmet zloupotrebe, jer se u praksi dešavalo da se probni rad gotovo bukvalno podvede pod isti tretman kao i rad na crno. Vremenom je ta praksa napuštena, ali sa druge strane se opet često dešava da poslodavci ne koriste ovaj institut i to, po meni, najviše iz razloga što sa jedne strane nisu dovoljno upućeni i što probni rad najčešće izjednačavaju sa radom na određeno vreme, a sa druge strane verovatno postoji izvesna pravna nesigurnosti koja se pojavljuje kroz različite stavove naših sudova.

Na portalu možete preuzeti model ugovora o radu i prilagoditi ga svojim potrebama. Ideja ovog teksta je da pruži dodatni okvir, približi institut probnog rada i podeli dovoljno informacija kako bi probni rad bio sastavni deo vašeg procesa zapošljavanja onda kada vam je to potrebno. Imajte na umu da će u tekstu biti navedene najčešće specifičnost i da navedeno pokriva najveći broj situacija. Međutim, u praksi se mogu dogoditi okolnosti koje zahtevaju dodatno tumačenje.

Za početak da otklonimo nešto što se može pojaviti kao nedoumica – probni rad nije isto što i rad na određeno vreme. U praksi se dešava da se probni rad izjednačava sa ugovorom o radu na određeno vreme, što nije tačno. Ugovorom o radu na određeno vreme zasniva se radni odnos, čije je trajanje unapred određeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom ili izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, za vreme trajanja tih potreba. Sa druge strane, svrha probnog rada jeste da omogući poslodavcu da proceni sposobnosti zaposlenog (stručne i radne sposobnost, veštine zaposlenog, ponašanje i slično). Dakle, probni rad se ugovara u okviru ugovora o radu i nije isto što i rad na određeno vreme. Probni rad najduže može da traje šest meseci kako je definisano zakonom. To je period u kome poslodavac ocenjuje zaposlenog. Da li je ovo ocenjivanje jednosmerna ulica? Možda i nije jer za vreme trajanja probnog rada zakon predviđa mogućnost ugovaranja kraćeg roka za raskid ugovora o radu i on ne može biti kraći od pet radnih dana. Važno je napomenuti da se ovaj rok odnosi kako na poslodavca, tako i na zaposlenog, pa i zaposleni može da „ocenjuje“ poslodavca. Još jedna bitna napomena je da zaposleni za vreme probnog rada ima apsolutno sva prava koja stiče po osnovu radnog odnosa, tj. da probni rad ne menja obim prava koji zaposleni stiče po osnovu radnog odnosa.

Možemo da utvrdimo sledeće :

  • Probni rad nije isto što i rad na određeno vreme;
  • Probni rad može da traje najduže šest meseci;
  • Za vreme trajanja probnog rada zaposleni ima sva prava po osnovu radnog odnosa;
  • Probni rad služi za procenu stručnih i radnih sposobnosti zaposlenog;
  • Otkaz za vreme trajanja probnog rada ne može biti kraći od pet radnih dana i otkazni rok se odnosi i na zaposlenog i na poslodavca.

Po meni, osim navedenog postoje dve dodatne specifičnosti probnog rada koje treba navesti i o kojima ću pisati u nastavku teksta, a koje izazivaju čestu polemiku i nedoumice u praksi i to su:

  • Način raskida ugovora prilikom otkazivanja ugovora o radu kojim je ugovoren probni rad;
  • Mogućnost da se probni rad ugovori za obavljanje različitih poslova.

Kao i kod redovnog postupka prilikom raskida radnog odnosa, tako i u slučaju da je probni rad ugovoren ugovorom o radu isti se otkazuje rešenjem. Zakon propisuje obavezu poslodavca da obrazloži otkaz ugovora o radu. Ovde imamo malo nejasnoća i podeljena mišljenja u praksi čak i samih sudova u predmetima kod otkaza ugovora o radu kojim je ugovoren probni rad. Sa ciljem da izbegnem pravnu analizu i da ne bi bilo dodatnih nedoumica, a kako bi probni rad stvarno služio za ocenu radnih i stručnih sposobnost zaposlenog i kako bi to bilo jasno i poslodavcu i zaposlenom, smatram da je ovo najbolje urediti od samog početka tako što se zaposlenom jasno komunicira šta se od njega očekuje za vreme trajanja probnog rada i tako što se odredi način na koji će to biti praćeno. Jedan od predloga jeste formiranje komisije za praćenje rada zaposlenog, ocenjivanje rada od strane komisije i na kraju zaključak komisije koja prati probni rad zaposlenog, a koji treba da posluži donošenju odluke da li je zaposleni ispunio ili nije očekivanja za vreme trajanja probnog rada. U našoj download sekciji možete pronaći primer odluke kojom se formira komisija za praćenje probnog rada i primer rešenja o prestanku radnog odnosa zaposlenom koji nije zadovoljio za vreme trajanja probnog rada.

Druga situacija jeste ugovaranje probnog rada za različite poslove. Zakon predviđa da ugovorom o radu probni rad može da se zaključi za obavljanje jednog ili više povezanih, odnosno srodnih poslova utvrđenih ugovorom o radu. Probni rad se, dakle, može ugovoriti i sa zaposlenim koji ne zasniva prvi put radni odnos, već i za obavljanje poslova na kojima zaposleni nije ranije radio, a za koje je potrebno oceniti stručne sposobnosti zaposlenog.

Činjenica je da postoji pravna nesigurnost i možda baš zbog toga poslodavci izbegavaju da pribegnu institutu probnog rada. Sa druge strane, ukoliko formalizujete ovaj proces, probni rad može biti veoma koristan za procenu novih zaposlenih. Svoju punu svrhu probni rad bi dobio onog trenutka kada u praksi počne da zaživi da ugovor na određeno vreme nije pravilo, već izuzetak koji treba obrazložiti. Svakako, savet je da posebno sa zaposlenim sa kojim prvi put zasnivate radni odnos i to na neodređeno vreme, a niste sigurni u sposobnosti zaposlenog ugovorom o radu ugovorite probni rad i ovaj proces formalizujete, ispratite i donesete ispravnu odluku o daljem angažovanju zaposlenog. Probni rad ne morate da posmatrate “plastično” u smisli ili je zaposleni zadovoljio na probnom radu ili nije. Probni rad možete da iskoristite i za usmeravanje zaposlenog, za davanje povratne informacije na poljima, gde zaposleni može da se popravi ili, pak, gde je dobro savladao ono što se od njega očekuje. Zakon kaže jedno i daje izvesne mogućnost, a vi budite dodatno kreativni i iskoristite ono što najbolje odogovara vašem biznisu i organizaciji.

Dopao Vam se tekst?
Podelite ga sa prijateljima!

Autor

Diplomirani pravnik sa karijernim opredeljenjem za menadžment ljudskih resursa, opšte i pravne poslove koji je iskustvo u privredi sticao kako u domaćim, tako i u multinacionalnim kompanijama.

Više o Miljanu