Saglasnost za slikanje i snimanje

Sa moćnim kamerama na mobilnim telefonima, svi smo postali fotografi-amateri. U isto vreme, svi smo i modeli, hteli to ili ne. Jedan klik na telefonu, i još par na društvenoj mreži i eto nas na internetu.
Da li je objavljivanje fotografija i video-snimaka regulisano ili nam preostaje samo da zamolimo nekoga da ne „okači“ ili obriše našu fotku?
Pre nego navedemo elegantno rešenje za regulisanje svakog profesionalnog i/ili komercijalnog slikanja i snimanja, pogledajmo šta to ne bi trebalo raditi.
Neovlašćeno snimanje, prikazivanje i objavljivanje tuđeg snimka ili fotografije
Fotografisanje i snimanje nekoga ko to ne želi, kako naš Krivični zakonik kaže, krivično je delo. Naime:
Neovlašćeno fotografisanje (član 144 Krivičnog zakonika)
(1) Ko neovlašćeno načini fotografski, filmski, video ili drugi snimak nekog lica i time osetno zadre u njegov lični život ili ko takav snimak preda ili pokazuje trećem licu ili mu na drugi način omogući da se sa njim upozna, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Dakle, Zakon je nedvosmislen da je snimanje i fotografisanje bez saglasnosti kažnjivo novčano ili čak zatvorom. Dalje, on kaže:
Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka (član 145)
(1) Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film ili fonogram ličnog karaktera bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica, čiji se pristanak po zakonu traži i time osetno zadre u lični život tog lica, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
Uprkos tome, deljenje fotografija na društvenim mrežama je ljudima, ali i kompanijama, naprosto neodoljivo. Problem može da nastane kada su na njima lica koja se sa time nisu saglasila.
Bez obzira na to da li ste vi sami poslali svoje fotografije i videe nekome, ili ih je on napravio sa ili bez vašeg znanja, njihovo objavljivanje zahteva zaseban pristanak.
Ukoliko vas je neovlašćeno snimanje ili objavljivanje fotografija/snimaka uznemirilo i smatrate da se time značajno zadire u vaš privatni život, možete pokrenuti postupak po privatnoj tužbi.
Od ovoga postoje izuzeci: kada je reč o materijalima na kojima su osobe fotografisane/snimane kao deo pejzaža, naseljenog mesta, ulice, ili ako je na fotografiji mnogo lica (koncertna publika, demonstracije i slično), u praksi za njihovo objavljivanje nije potreban pristanak.
Saglasnost za korišćenje fotografija i videa – model release
Sa druge strane, ako se profesionalno bavite fotografisanjem i snimanjem, bilo da te fotografije prodajete na stock platformama, ili ih objavljujete na društvenim mrežama u svrhu promocije svojih usluga i kao deo portfolia, bitno je da imate pravo raspolaganja na materijalima.
Kako ne biste sebe doveli u situaciju da se modeli naknadno predomisle oko objavljivanja materijala na kojima se pojavljuju, važno je da imate njihove uredno potpisane saglasnosti, odnosno model release.
Model release je, zapravo, dokument kojim osoba koja se pojavljuje na fotografijama ili video-snimcima daje svoj nedvosmisleni pristanak za to.
Mi smo za vas pripremili obrazac koje možete besplatno preuzeti na kraju teksta.
Saglasnost za korišćenje fotografija i videa maloletnog lica
Naravno, kod fotografisanja/snimanja dece, odnosno maloletnih lica, još je važnije imati urednu saglasnost.
Postavlja se pitanje da li je i za starije maloletnike (16-18 godina) potrebna saglasnost roditelja, ili su oni dovoljno zreli da shvate značaj snimanja i objavljivanja fotografija/videa i saglasnosti za to. Praksa smatra da se oni mogu izjasniti i sami.
Za mlađe maloletnike i decu (do 14 godina) potrebna je saglasnost i to oba roditelja da bi model release bio u potpunosti ispravan.
Saglasnost za snimanje lokacije
Što se tiče fotografisanja i snimanja objekata i lokacija u privatnom vlasništvu, uz logičke adaptacije, mogla bi se koristiti ista Saglasnost za korišćenje fotografija i videa.
Ako, pak, govorimo o snimanju javnih objekata i lokacija, za svaki od njih potrebna je specijalna dozvola koju izdaje organ u čijoj je on nadležnosti.
Pa, tako, ako snimate u javnoj šumi, za to vam je potrebna saglasnost (i plaćanje takse), recimo, JP Srbijašume. Dalje, za snimanje na Kalemegdanu neophodna je saglasnost JP Beogradska tvrđava, za snimanje u školi/fakultetu ili njihovim dvorištima potrebno je kontaktirati upravu te škole ili fakulteta i dobiti njihovu saglasnost.
Dakle, za svaku javnu površinu, ulicu, prugu, aerodrom, železnicu, spomenik kulture i slično, potrebna je saglasnost organa koji je tu lokaciju nadležan.
Zaključak
Imajući na umu da je svet digitalno selo, zakonito objavljivanje fotografija i video-snimaka nije samo pravno pitanje, nego i etičko. Pravilno pribavljena saglasnost i poštovanje prava ličnosti neophodni su kako bi se izbegli problemi i obezbedila zaštita privatnosti.
Osim toga, kada na snimanju ili fotografisanju od modela zatražite da potpišu saglasnost, ne samo da predupređujete potencijalne nesporazume, nego i njima ulivate više poverenja.
Saglasnost za korišćenje fotografija i videa možete besplatno preuzeti ovde.
Autor

Milica Bojanić je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i decenijskim iskustvom rada u kompanijama koje i zastupa pred sudovima. Oduvek intuitivno veruje, a sada i zna da je promena jedina konstanta, kako u kosmosu i prirodi, tako i u čoveku.Celoživotna opčinjenost knjigama, neobičnim životnim pričama i događajima, pažljivo slušanje i promišljanje, a u skorije vreme i naročito zanimanje za psihologiju, iznedrili su zaljubljenost u pisanje.
Više o Milici