Arhiva

Kako odmor povećava efikasnost?

1hJHSKNj

Stres oko pandemije, koja traje već godinu i po dana, i nesigurnost na tržištu rada navode zaposlene da se preforsiraju kako bi bili što efikasniji, što neretko dovodi do izgaranja na poslu. Dodatni problem predstavlja i rad na daljinu, zbog čega mnogi stiču utisak da im odmor nije toliko potreban, jer vreme ne provode na radnom mestu. Istina je ipak drugačija.

Mešanje privatnog i javnog prostora dovelo je do toga da se posao „prelije“ u domove i okupira i one sate koji su bili posvećeni odmoru. Istraživanja pokazuju da je u SAD tokom 2020. godine čak 92% zaposlenih skratilo, odložilo ili otkazalo planove za odmor!

Iz ovih razloga, kao poslodavac, trebalo bi da podstičete svoje zaposlene da iskoriste dane odmora. Odmorni, energični i zadovoljni zaposleni će na duže staze biti brži, efikasniji i produktivniji.

Šta se dešava posle odmora?

Studije pokazuju da odmor pozitivno utiče na zdravlje zaposlenih. Dobar san koji zaposleni imaju tokom odmora pomaže da im se organizmi oporave od akumuliranog stresa i umora, pa se njihovo raspoloženje značajno poboljšava. Ovo znači da ne samo da rade bolje, već su i otvoreniji za komunikaciju sa saradnicima, jer su relaksiraniji. Ovaj efekat traje i do mesec dana nakon povratka s odmora.

Posebno pozitivan učinak ima boravak u toplijim klimatskim oblastima. Po povratku s mora zaposleni su manje iscrpljeni i daleko produktivniji. Moglo bi se reći da, zahvaljujući nakupljenoj energiji, gotovo da isijavaju energiju.

Jedna dugoročna studija pokazuje pozitivnu vezu između čestih odmora i dužih i srećnijih života, dok studija koju je sprovela SZO procenjuje da je u 2016. godini preveliki broj radnih sati doveo do 745.000 smrti širom sveta, što je skok od 29% u odnosu na stanje od pre 16 godina. Ukoliko želite da vaši zaposleni budu produktivni na duže staze, znate šta treba da učinite.

Kako da podstaknete zaposlene da koriste odmor?

Iako se neretko dešava da zaposleni ne iskoriste sve dane odmora, ova praksa je loša jer povećava šanse za izgaranje i stvara dobru podlogu za pravljenje grešaka koje su svojstvene premorenom čoveku. Da biste izbegli ovu situaciju, motivišite radnike sopstvenim primerom. Bitno je da sami koristite odmor kako bi zaposleni videli da u tome nema ništa loše.

Još jedna dobra opcija je da im ponudite da prekovremeni rad platite slobodnim danima. Neke kompanije su čak i dodatno plaćale zaposlene da koriste dane odmora kako bi ih motivisale daa odmor iskoriste.

Ne treba izgubiti iz vida da i u idealnim uslovima može doći do izgaranja. Čak se i u Švedskoj, zemlji u kojoj se podstiče ostvarivanje balansa između posla i života, veliki broj mladih suočio s problemom izgaranja. Ova zemlja problem izgaranja shvata toliko ozbiljno da je od 2003. godine on zvanična medicinska dijagnoza.

Razlog za ovo se verovatno nalazi u tome što Šveđani ni u slobodno vreme ne uspevaju da se odmore. Cilj odmora koji vodi ka regeneraciji jeste da čovek ne radi gotovo ništa osim da uživa i izbegne pritisak i stres. Prema tome, idealni odmor na koji treba da naviknete zaposlene kako bi postali još bolji i zadovoljniji podrazumeva dobar san, ležanje na suncu, vreme s onima koje vole i koji ih opuštaju i što manje planiranja. Planiranje ipak treba ostaviti za posao.

Izvor: www.forbes.com; www.bbc.com

Dopao Vam se tekst?
Podelite ga sa prijateljima!

Autor

Tekstovi nastali u periodu od 2019. do 2023. godine na prvoj verziji portala sačuvani su u okviru arhive.

Više o Arhivi